Predsjednik društva
Prof.dr. Dragan Primorac, hrvatski je liječnik, pedijatar, genetičar i forenzičar. Odlukom Senata Sveučilišta Penn State, jednog od najvećih američkih sveučilišta, imenovan je prvim nositeljem titule “Global Penn State Ambassador” u povijesti tog Sveučilišta osnovanog 1855. godine. Godine 2002. godine Sveučilište New Haven (Institut za forenzične znanosti „Prof.dr. Henry Lee“), u SAD-u mu dodjeljuje nagradnu za životno djelo.Predsjednik je Odbora za međunarodne odnose Američke Akademije za forenzičke znanosti i predsjednik je jednog od najuglednijih međunarodnog znanstvenih društava iz područja forenzičke i kliničke genetike “International Societyof Applied Biological Science” u čijem radu sudjeluje i četvoro dobitnika Nobelove nagrade. Član je međunarodnog savjetodavnog odbora izraelskog “PeresCenter for Peace and Innovations”. Predsjednik je Hrvatskog društva za humanu genetiku, Hrvatskog klasterakonkurentnostipersonalizirane medicine i Hrvatskog Tematskog inovacijskog vijeća za zdravlje i kvalitetu života.Profesor je na američkim sveučilištima Penn State University i University of New Haven te na Xi’anJiaotong University, Collegeof Medicine andForensics u Kini. Redoviti je profesor u trajnom zvanju na Medicinskim fakultetima Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Osijeku i Sveučilišta u Rijeci. Nositelj je kolegija „Nacionalna sigurnost i forenzične znanosti i globalizacija“ na doktorskom studiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Predsjednik je Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina i suosnivač je Sveučilišnog odjela za forenzičke znanosti, Sveučilišta u Splitu. Suosnivač je medicinskog fakulteta MedicalSchoolRegiomed u Bavarskoj.Zamjenik je pročelnika Sveučilišnog Odjela za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu i Voditelj je Katedre za sigurnost i nacionalnu sigurnost Sveučilišnog Odjela za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu.
Prof. Primorac među prvim znanstvenicima u svijetu primjenjuje analizu DNA u svrhu identifikacije skeletnih ostataka žrtava rata i utemeljitelj je forenzičke genetike u Hrvatskoj. Sa svojim timom 1993. godine objašnjava molekularni mehanizam jednog tipa bolesti krhkih kostiju u djece (OsteogenesisImperfecta) 2000. godine autor je izvornih rezultata o podrijetlu Europljana među njima i Hrvata, koji su objavljeni u časopisu Science, a autor je rada objavljenom u časopisu Nature (2016.) u kojem je s genetskog aspekta napravljen veliki iskorak u razumijevanju jedne od najznačajnijih migracija anatomski modernog čovjeka koja se dogodila prije 75 000 godina sa područja Afrike. Njegov poseban interes i veliki doprinos je u području regenerativne medicine i stanične terapije, a sa suradnicima po prvi put do sada objašnjava molekularnu osnovu i terapeutski učinak matičnih stanica izdvojenih iz masnog tkiva tijekom liječenja oštećenja zglobne hrskavice. 2018. godine u suradnji s tvrtkom u vlasništvu čuvene američke MayoClinic po prvi put pokreće sustavno uvođenje farmakogenomike (multigenetskipanel sustav) u kliničku praksu u Europi.
Ukupno je objavio oko 200 znanstvenih radova, kongresnih priopćenja te 20-tak knjiga i poglavlja u knjigama, a njegovi radovi su do sada citirani više4500 puta (Google Scholar).Radove objavljuje u najznačajnijim svjetskim znanstvenim časopisima, uključujući Science i Nature. Do sada je bio mentor u izradi 11 doktorskih disertacija i dva magistarska rada.
Kao pozvani predavač sudjelovao je u radu više od 100 znanstvenih skupova širom svijeta. Dobitnik je 21. međunarodne i domaće nagrade. Počasni je građanin u 5 gradova u RH i izvan RH, a 2015. godine zbog iznimnih doprinosa u razvoju hrvatske i svjetske znanosti odlikovan je odličjem Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, 5. listopada 2015. godine biva nagrađen Državnom nagradom za znanost, a 17. lipnja 2018. godine odličjem “Red Ante Starčevića” za sveukupni dosadašnji rad te iznimno uspješno promicanje međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske na području znanosti, obrazovanja i politike Počasni je član International CrimeAnalysisAssociation, Akademije tehničkih znanosti Republike Hrvatske, Strukovne udruga kriminalista Republike Hrvatske i Hrvatskog društva forenzičara.
O rezultatima njegovog rada pisali su najugledniji svjetski znanstveni časopisi poput Science, JAMA iTheLancet te sredstva javnog priopćavanja poput New York Times, USA Today, Chicago Tribune, HartfordCourant, Connecticut Post, Hospital News, News Times, Wall Street International Magazine, Večer (Slovenia), KleineZeitung (Austria), Haaretz (Israel), Die Presse (Austira) te gotovo sve domaće i regionalne dnevne i tjedne tiskovine.